Prema istraživanju časopisa Tobacco Control, količina nikotina u bivšim stanovima pušača je 35 do 150 puta veća nego u stanovima nepušača

Štetne kemikalije iz duhanskog dima zadržavaju se u stanu još mjesecima nakon što pušač iseli iz njega, čak i nakon čišćenja stana. Pokazala je to studija objavljena u britanskom znanstvenom časopisu Tobacco Control koji se bavi utjecajima duhana na zdravlje.
Znanstvenici su mjerili količinu nikotina i drugih kemikalija iz cigareta na svim površinama u 100 stanova pušača i 50 stanova nepušača, od kojih je 25 preselilo u stanove u kojima su prije živjeli pušači. Studija je ispitivala i koliko nikotina stanari imaju na vršcima prstiju te koliko je u djece prisutan kotinin, nusprodukt nikotina koji nastaje u organizmu kad je izložen duhanskom dimu.
Prema rezultatima istraživanja, čak i dva mjeseca nakon što su pušači iselili iz stanova, količina nikotina u zraku bila je 35 do 98 puta veća nego u domovima koji su oduvijek bili bez dima. Nikotina koji se zadržao na površinama bilo je 30 do 150 puta više u stanovima u kojima su prije živjeli pušači.
Na prstima nepušača koji su uselili u bivše stanove pušača nađeno je 7 do 9 puta više nikotina nego na prstima nepušača koji oduvijek žive u prostoru bez dima. Djeca koja su preselila u bivše domove pušača imala su 3 do 5 puta više kotinina u mokraći nego djeca u nepušačkim domovima.

(vecernji.hr)

Stopa pušenja utječe na veću smrtnost muškaracaVeća stopa pušača među muškarcima djelomično je odgovorna za razlike u dugovječnosti između muškaraca i žena u Europi, pokazala je francuska studija.

Rasprave o uzrocima zbog kojih žene žive dulje od muškaraca, napose u razvijenim europskim zemljama, ne jenjaju, premda je utvrđeno da je pušenje važan čimbenik u toj razlici, ističu autori studije objavljene u specijaliziranom časopisu Tobacco Control.
Kako se navodi u studiji, pušenje je odgovorno za 40 do 60% razlike u dugovječnosti.
Kao uzrok se spominju i biološki uzroci, te činjenica da se žene više brinu za zdravlje od muškaraca.
Ekipa Gerryja McCartneyja koristila je podatke Svjetske zdravstvene organizacije o stopi smrtnosti muškaraca i žena bez obzira na uzrok i s obzirom na pušenje i alkoholizam, u 30 europskih zemalja za 2005.
Većina zemalja u kojima je razlika u dugovječnosti muškaraca i žena velika, nalazi se u istočnoj Europi.
Znatne razlike su i u Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Finskoj i Portugalu.
Autori navode da se 40 do 60% te razlike može pripisati pušenju, a dodatnih 20% alkoholizmu.
Oni dodaju da bi radikalne promjene u potrošnji cigareta u narednim desetljećima trebale utjecati na smanjenje razlike u smrtnosti među spolovima.

(plivazdravlje.hr)