Razmislimo kako sve što radimo u životu utječe na naše zdravlje – šta jedemo, koliko smo fizički aktivni, konzumiramo li duhan i sl. Naše radno okruženje kao i naš privatni život su vrlo važni u planiranju održavanja zdravlja što podrazumjeva “sarađivanje” s vlastitim srcem.

1. Spašavanje života. Gotovo polovica ljudi koji umiru od srčanog i moždanog udara su u najaktivnoj životnoj dobi – između 15 i 69 godina starosti. Ipak, mnogi uzroci ovih bolesti – pušenje, nezdrava prehrana ili tjelesna neaktivnost – faktori su koje možemo kontrolirati.
2. Povećanje životnog zadovoljstva. Zaposlenici koji se bave nekom tjelesnom aktivnošću više uživaju u svom poslu, imaju bolju koncentraciju i umnu pozornost te bolji odnos sa saradnicima. Tjelovježba potiče endorfine, prirodne poboljšivače raspoloženja, što Vam daje više elana i zadovoljstva za slobodno vrijeme kada završite sa poslom. Ustrajanje na redovitoj tjelesnoj aktivnosti dok se nosite sa životnim usponima i padovima opušta um i tijelo te pomaže u smanjenju nagomilane napetosti.
3. Uživanje u sadržajnim društvenim kontaktima. Aktivnosti u skupinama, sa saradnicima, u klubovima i zabavnim centrima, sjajne su za susrete s ljudima izvan vašeg uobičajenog užeg okruženja te proširuju mrežu prijatelja i poznanika. Osjećaj zdravlja i sticanje nekih novih iskustava i vještina izgrađuje samopouzdanje i pomaže da osjetite kako bolje i potpunije kontrolirate vlastiti život.
4. Ekonomska isplativost. Zdravlje radnika može na mnogo načina doprinijeti zdravlju poslovanja – čak i u vrijeme ekonomskog usporavanja i krize. Dobiti uključuju
– povećanu produktivnost i bolju zaradu
– smanjenu stopu izostanka s posla – do 20% manje izgubljenih dana
– manje zdravstvene troškove (za poslodavce i zaposlenike)
– manje ozlijeda na radnom mjestu
– pozitivan image kompanije
– bolji poslovni moral, kolegijalnost i lojalnost kompaniji
Savjeti za osmišljavanje vlastitog programa zdravog radnog mjesta:
– Zdrava prehrana – Jedite najmanje pet obroka voća i povrća dnevno. Birajte pametno, na primjer, napravite “zdravi meni” u kantini ili ponesite svoju hranu od kuće.
– Budite aktivni i srčani – čak i 30 minuta aktivnosti može pomoći da se spriječi infarkt srca i moždani udar, a i vaš će posao od toga imati koristi. Služite se stepenicama, hodajte za vrijeme pauze ili izađite iz autobusa stanicu ranije, te ostatak puta šetajte.
– Smanjite količinu soli i izbjegavajte prerađenu hranu – nastojte ograničiti unos soli na jednu čajnu kašičicu dnevno. Budite oprezni s prerađenom hranom jer često sadrži veliku količinu soli.
– Promovirajte radnu sredinu bez duhanskog dima – Vaš rizik koronarne bolesti srca prepolovit će se unutar jedne godine i s vremenom se vratiti na normalan nivo. Slijedite odlične primjere iz našeg okruženja: sljedeće organizacije su prostori oslobođeni od duhanskog dima – Opća bolnica “Prim. dr Abdulah Nakaš”, Centar za srce Tuzla, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Općina Ilidža – Sarajevo…
– Održavajte zdravu tjelesnu težinu – smanjenjem težine, posebno uz smanjeni unos soli, snižava se krvni pritisak. Visok krvni pritisak je najvažniji rizični faktor za moždani udar i jedan od glavnih faktora za približno polovicu svih srčanih bolesti i moždanih udara.
– Spoznajte svoje “brojke” – posjetite zdravstvenog stručnjaka koji će vam izmjeriti krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, odnos obima struka i bokova te osmisliti indeks tjelesne mase. Kad spoznate svoj ukupni rizik, možete razviti svoj specifičan plan djelovanja kako biste poboljšali svoje zdravlje.

Zdravo radno okruženje može proizvesti stvarne koristi za vaš posao, povećati učinak i produktivnost povećavajući lično blagostanje i elan radnika.

Istraživanja pokazuju da kompanije u Evropi koje podstiču zdrave navike zaposlenika mogu uštediti 400 eura po zaposleniku godišnje kroz smanjen broj dana na bolovanju i povećanu produktivnost (mjerenu od strane Svjetskog ekonomskog foruma). Zdrava radna snaga na različite načine doprinosi radu i poslu, čak i u vremenima ekonomskog usporavanja. Koristi zdravog radnog okruženja uključuju povećanu produktivnost, smanjenje stope izostanka sa posla (do 20%), niže troškove liječenja (i za zaposlene i za poslodavce), smanjenje broja ozlijeda na radu, pozitivnu sliku kompanije i dugoročno zadržavanje osoblja.

Svjetska organizacija za srce povodom Svjetskog dana srca poziva ljude da zakorače ka zdravlju i kažu „Ja radim za svoje srce!“

Udruženje Partnerstvo za javno zdravlje i Zavod za javno zdravstvo FBiH, zajedno sa Općom bolnicom “Prim dr Abdulah Nakaš” i projektom “Sarajevo zdravi grad” vas pozivaju da napravite korak ka zdravijem radnom okruženju i time se uključite u kampanju „Ja radim za svoje srce!“. Generalni medijski pokrovitelj ove kampanje je portal Posao.ba, a medijski pokrovitelj Sarajevo-x.com.

Pošaljite nam fotografije koje prikazuju kako ste Vi na radnom mjestu promijenili (ili biste promjenili) svoje ponašanje s ciljem da pozitivno utičete na vaše i zdravlje vaših kolega. Kako ste podstakli fizičku aktivnost, zdravu ishranu i/ili oslobodili svoj radni prostor od duhanskog dima? Podijelite svoje kreativne ideje sa zaposlenicima u drugim kompanijama i podstaknite i druge da učine svoju zajednicu zdravijom!

Slanjem svojih fotografija učestvujete u nagradnoj igri u okviru ove kampanje. Fotografije će biti objavljene na Facebook stranici portala Posao.ba gdje će se i ocjenjivati kreativnost vaših ideja. Rok za slanje fotografija je 24. septembar, a autori tri najbolje ocijenjene fotografije 26. septembra 2010. na Svjetski dan srca biće nagrađeni spravama za vježbanje – steperima.

Fotografije možete poslati putem e-maila na adresu info@pjz-pph.ba ili na info@posao.ba.

Prema mišljenu stručnjaka iz Američkog društva za rak (ACS), upravo je ta bolest najskuplja na svijetu. U izvješću koje će predstaviti na konferenciji za rak koja se održava u Kini ovoga tjedna navodi se kako je rak (bilo koji oblik) skuplji u gospodarskom smislu (kad se zbroje troškovi liječenja, terapija, istraživanja) od AIDS-a, malarije, gripe i ostalih bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka. Isto tako, rak uzima i više života. Kronične bolesti uključujući rak, srčane probleme i dijabetes odgovorne su za 60 posto smrtnih slučajeva diljem svijeta, a samo tri posto sredstava iz privatnih i javnih sfera financiranja se globalno  izdvaja za njih.  Tako sugeriraju podatci istraživačke grupe Centar za globalni razvoj iz Washingtona.

Činjenica je da novac za borbu s bolestima prenosivim s čovjeka na čovjeka ne bi trebalo smanjivati, ali iznos koji se troši na rak je u velikom neskladu s učinkom koje ta bolest ima, smatra Otis Brawley, glavni medicinski stručnjak iz ACS-a. Konkretno, „račun za rak” u kontekstu onesposobljenosti i smrtnosti u globalnim okvirima na sebi ima naveden iznos od 895 milijardi američkih dolara (podatak za 2008.) – to je oko 1,5 posto ukupnog svjetskog bruto domaćeg proizvoda. A u to nisu uključeni troškovi liječenja i terapija. Svjetska zdravstvena organizacija je davno predvidjela kako će rak 2010. preteći srčane bolesti kao najčešći uzrok smrti. Oko 7,6 milijuna ljudi 2008. umrlo je od neke vrste raka, a svake se godine dijagnosticira oko 12,4 milijuna novih slučajeva. Nagli rast tih brojki potaknut je pušenjem i pretilošću. S druge strane, nova cjepiva i uspješniji tretmani su smanjili djelovanje zaraznih bolesti. Dr. Andreas Ullrich, glavni i odgovorni medicinski stručnjak za područje raka pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), naglašava da problem porasta učestalosti kroničnih bolesti treba raspraviti u UN-u.

Nekako se čini da postoji natjecanje između stručnjaka iz različitih sfera bolesti, a ustvari bi svi trebali raditi zajedno. U borbu protiv nekih bolesti se ulaže puno, dok su druge na globalnoj razini gotovo zanemarene. Po čemu je HPV važniji od raka prostate ili rak maternice manje važan od svinjske gripe? Međutim, kad bi se stvarala lista prioriteta (apsurd je da bez nje ništa ne funkcionira), zasigurno bi raskol postao još veći. Zato je ovo izvješće ACS-a važna inicijativa koja u obzir uzima gospodarski trošak u smislu globalne produktivnosti. Napravljena je s fondacijom Livestrong (fondacija biciklista i pacijenta koji je pobijedio rak Lancea Armstronga). Autori izvješća ga planiraju objaviti u jednom znanstvenom časopisu te ga predstaviti na skupu WCC (Wold Cancer Congres), koji se održava svake dvije godine, u Shenzenu u Kini.

Podatci koji su im poslužili pri donošenju zaključaka dobili su iz WHO-a, točnije iz izvješća o smrtnosti i onesposobljenosti koje su usporedili s podatcima iz Svjetske banke. Izračunavali su kvalitetu godina s invaliditetom ili onesposobljenošću – radi se o vremenu koje osoba provede uz bolest te o kvaliteti življenja i produktivnosti i utjecajima bolesti na te dvije stavke.

Rak pluća i njemu slični godišnje u tom kontekstu koštaju 180 milijardi dolara. Pušači umiru 15 godina prije od ostalih. Prema mišljenju dr. Julia Frenka, dekana harvardskog Fakulteta za javno zdravlje, mi smo žrtve vlastitog uspjeha – sve više ljudi preživljava zarazne bolesti i živi dovoljno dugo da dobije rak, a već smo spomenuli da se više ulaže u zarazne bolesti nego u rak tako da taj jaz ostaje i dalje prisutan.

(metro-portal.hr)

Udruženje Partnerstvo za javno zdravlje organizovalo je akciju besplatne podjele žvakaćih guma i flastera “Nicorette” studentima koji su zainteresovani da prestanu pušiti, a nemaju novca za ove proizvode.

Ukoliko spadate u ovu grupu i iz Sarajeva ste, javite se na telefon 033/223-542 (radnim danom od 9 do 16 sati) ili na e-mail udruženja info@pjz-pph.ba.
Ova akcija organizuje se u saradnji sa Zavodom za javno zdravlje FBiH, pri čemu su kreirane i brošure o efektivnim načinima odvikavanja od pušenja namijenjene studentima.
Partnerstvo za javno zdravlje već tri godine radi na promociji zdravlja, sa naglaskom na životu bez duhanskog dima.
Samo u FBiH 49 posto muškaraca i 30 posto žena su stalni pušači. Nažalost, oko 50 posto zdravstvenih radnika također imaju ovu lošu naviku. Za razliku od razvijenih zemalja, npr. Velike Britanije, gdje puši nešto više od sedam posto zdravstvenih radnika, ovaj broj je zaista alarmantan.

“Zakon o akcizama BiH predviđa povećanje minimalne akcize na cigarete na godišnjem nivou od 15 feninga po paklici radi postepenog usklađivanja sa visinom akcize koja je na snazi u EU. Upravni odbor UIO BiH mogao bi odluku o novoj akcizi, koja treba da bude primjenjivana od 1. januara naredne godine, donijeti u oktobru”, rekao je portparol UIO Ratko Kovačević za sutrašnje “Nezavisne novine”.

On je obrazložio da će poskupljenje biti i veće od 15 feninga po paklici s obzirom na to da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, pa će povećana vrijednost PDV-a uticati da poskupljenje cigareta bude veće. Međutim, koliko će poskupljenje u maloprodaji iznositi zavisit će od samih proizvođača.

BiH bi narednih godina trebalo da postepeno povećava visinu akcize na duhanske prerađevine kako bi dostigla nivo od 64 eura za 1.000 komada cigareta do 2014. godine, kako je doskora bilo utvrđeno akciznom politikom EU.

Međutim, početkom ove godine u Briselu je usvojena nova smjernica prema kojoj bi od 2014. godine poresko opterećenje trebalo da iznosi 90 eura na 1.000 komada cigareta.

Prema odluci UIO BiH minimalna akciza u BiH ne može biti manja od 0,80 KM po pakovanju od 20 komada cigareta. Posebna akciza plaća se 0,30 KM po paklici plus proporcionalna akciza koja se obračunava po stopi od 42 posto.

(sarajevo-x.com)

Sedam sati sna potrebno je kako bismo izbjegli bolesti srca, ni više niti manje od toga, navodi se u istraživanju američkih znanstvenika.

Ljudi koji spavaju manje od peti sati, uključujući i dnevno drijemanje, dvostruko si podižu rizik za razvoj stenokardije, popuštanja srca ili srčanog udara u odnosu na one koji spavaju sedam sati, navodi se u istraživanju znanstvenika s medicinskog fakulteta sveučilišta Zapadne Virginije.

Vjerojatno mnogo više iznenađujuće, u studiji je utvrđeno da osobe koje spavaju devet sati na dan imaju jedan i pol puta veći rizik za razvoj bolesti srca od onih koji spavaju “magičnih” sedam sati.

Povećan rizik, ali neznatno, zabilježen je i kod onih koji spavaju šest ili osam sati. Među onima koji spavaju pet sati, najvećem su riziku izloženi mlađi od 60 godina i žene.

Znanstvenici su analizirali podatke 30 tisuća odraslih koji su prije pet godina sudjelovali u ispunjavanju nacionalnog upitnika o zdravlju i zatim podatke o duljini sna uspoređivali s onima o bolestima srca.

S obzirom na to da je istraživanje provedeno analizom podataka stručnjaci nisu uspjeli utvrditi znanstveni razlog za povezanost trajanja sna i rizika za razvoj srčanih bolesti. Pretpostavljaju da previše sna utječe na endokrine i metaboličke funkcije, a manjak sna dovodi do smanjene tolerancije na glukozu, smanjenu osjetljivost na inzulin i na povećanje krvnog tlaka. Sve navedeno su razlozi zbog koji dolazi do začepljenja srčanih arterija. (hina/metro-portal)

Svjetska sedmica dojenja obilježava se svake godine od 1. do 7. augusta u više od 120 zemalja diljem svijeta, kako bi se rodilje potakle na dojenje i time se unaprijedilo zdravlje djece.

Zaštita, promicanje i potpora dojenju prioritet su javnog zdravstva u cijeloj Evropi i svijetu. Niske stope i rani prestanak dojenja imaju značajne negativne zdravstvene i društvene posljedice za djecu, žene, okoliš, a uz to rezultiraju većim troškovima zdravstvene njege i povećavaju nejednakosti u zdravlju.

Svjetski savez za podršku dojenja (WABA) svake godine povodom Svjetskog tjedna dojenja objavljuje ciljeve i aktivnosti koje se trebaju provesti u cilju promocije i zaštite dojenja.

Ciljevi i razlozi obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja su:

1. ukazivanje na ulogu programa DESET KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA u poboljšavanju statistike dojenja
2. obnavljanje akcija zdravstvenih sustava, ustanova i zajednice kojima se dojenje promovira kao najlakši izbor
3. obavještavanje javnosti o rizicima umjetne prehrane i o važnosti dojenja za pravilan razvoj djece i dugoročan pozitivan utjecaj na zdravlje kako djece tako i majki
4. omogućavanje majkama da u potpunosti budu podržane u izboru da doje u okvirima zdravstvenog sistema i izvan njega.

Deset koraka do uspješnog dojenja

Svaka ustanova koja se bavi pružanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novorođenčadi treba:

1. izraziti službenu politiku podrške dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito obaviješteni svi zaposleni zdravstveni radnici
2. educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrške dojenju i u praksi
3. informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja
4. pomoći majkama da započnu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda
5. naučiti majke tehnikama uspješnog dojenja i pomoći im da održe laktaciju čak i u situaciji kada su nakon porođaja odvojene od svojih beba
6. ne davati novorođenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekućinu osim majčinog mlijeka, osim kada je to medicinski neophodno
7. organizirati zajednički smještaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno
8. poticati dojenje na zahtjev – prema potrebi bebe (bez vremenski određenih intervala)
9. izbjegavati korištenje dude varalice – umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja
10. pomoći osnivanje i njegovati suradnju s grupama za podršku dojenju i upućivati majke da im se obrate prilikom izlaska iz bolnice.